Više od 70% površine Zemlje ili Plavog planeta prekriveno je vodom. Nažalost najveći dio te vode nije nam raspoloživ za piće, naime 97,5% vode je slano, a od preostalih 2,5% veći dio je smrznut na polovima pa je tek oko 0,26% ukupne vode na Zemlji pitka voda.

To malo pitke vode izloženo je raznim vidovima zagađenja te UNESCO procjenjuje da više od 25 milijuna ljudi godišnje umire od bolesti uzrokovanih nedostatkom, lošom kvalitetom ili zagađenjem vode. Zbog toga će u vremenu koje dolazi voda biti najvažnija strateška sirovina. Istraživači Međunarodnog instituta za upravljanje vodama predviđaju potpunu nestašicu tzv. «plavog zlata» za dvadesetak godina u 17 zemalja svijeta.

UN je 21. stoljeće službeno proglasio stoljećem vode ističući nužnost očuvanja vodnih resursa.
 
VAŽNOST VODE
Voda je u pravom smislu izvor života i bez nje živi svijet kakav poznajemo nebi postojao, bilo da se radi o bakteriji, insektu, ribi, ptici ili čovjeku.

U čovjekovom organizmu voda (H2O) je najzastupljenija molekula. To nije slučajno, naime voda je tzv. univerzalno otapalo i zbog tog svojstva omogućava tvarima topivim u vodi dopiranje do svake stanice u našem tijelu. Sve tjelesne funkcije ovisne su o prisutnosti vode: probava, cirkulacija, regulacija tjelesne temperature, eliminacija štetnih i suvišnih tvari iz organizma itd. Za održavanje zdravlja posebno je važna ova posljednja, a njezino pravilno odvijanje omogućujemo svakodnevnim unosom dovoljne količine čiste vode u organizam.

Liječnici i nutricionisti preporučuju unijeti dnevno 0,3 dcl vode po kilogramu tjelesne mase, a za odraslog čovjeka prosječne visine i težine to iznosi oko 2,5 litre dnevno. Otprilike toliko vode naše tijelo izgubi svaki dan.

   

Naime, kroz naše bubrege dnevno prođe oko 1700 litara krvi. Od toga se profiltrira samo oko 10%, odnosno izdvoji se oko 180 litara filtrata. Najveći dio filtrata vraća se u krvožilni sustav, dakle reapsorbira se, a oko 1,4 litre vode gubi se u obliku mokraće. Plućima se izdisanjem vodene pare izgubi dodatnih 0,5 litara dnevno, kroz stolicu sljedećih 0,2 litre, a kroz kožu i znojenje 0,4 litre, što ukupno daje oko 2,5 litre. Dio toga u organizam unesemo hranom, no bar 1,5 litru treba popiti.

Valja imati na umu da se voda ne može zamijeniti sa kavom, crnim čajem, slatkim i gaziranim pićima ili alkoholnim pićima. Kava i alkohol čak dehidriraju organizam. Također, bitno je znati da žed nije dovoljno dobar pokazatelj potrebe organizma za vodom. Naprotiv, najčešće trebamo više vode nego što nas na to žed upozorava.
ONEČIŠĆENJE VODE            


Kruženje vode u prirodi stalan je proces koji omogućuje život na planeti: voda iz mora i oceana isparava, u atmosferi se kondenzira i u različitim oblicima pada na tlo. Površinskim ili podzemnim tokovima opet dospijeva do mora i oceana, te se proces neprestano ponavlja.

Voda se u procesu kruženja može zagaditi u bilo kojoj fazi, a izvori zagađenja jesu tvorničke otpadne vode, zagađenja naftom i naftnim derivatima, kemikalije iz domaćinstava koje koristimo u vidu različitih sredstava za čišćenje, kemikalije iz poljoprivrede (pesticidi, insekticidi, umjetna gnojiva i slično), vode iz septičkih jama i kanalizacije, javna smetlišta, kisele kiše itd.

 

Ova zagađenja ne pogađaju samo nadzemne vode, već su različite kemijske supstance sposobne prodrijeti i u podzemne rezervoare i izvore vode iz kojih najčešće crpimo vodu za piće. Nažalost, tvari koje se nalaze u vodi u otopljenom stanju ne možemo okom vidjeti pa ih najčešće nismo ni svjesni, no voda itekako plaća danak razvitku industrije, urbanizacije i poljoprivrede. Dokaz za to u Hrvatskoj jesu brojna vodocrpilišta koja su morala biti isključena iz vodoopskrbnih sustava, primjerice Zagreba, Istre, zbog onečišćenja.