|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Više od 70% površine Zemlje ili Plavog planeta prekriveno je vodom.
Nažalost najveći dio te vode nije nam raspoloživ za piće, naime 97,5%
vode je slano, a od preostalih 2,5% veći dio je smrznut na polovima
pa je tek oko 0,26% ukupne vode na Zemlji pitka voda.
To malo
pitke vode izloženo je raznim vidovima zagađenja te UNESCO procjenjuje
da više od 25 milijuna ljudi godišnje umire od bolesti uzrokovanih
nedostatkom, lošom kvalitetom ili zagađenjem vode. Zbog toga će u
vremenu koje dolazi voda biti najvažnija strateška sirovina. Istraživači
Međunarodnog instituta za upravljanje vodama predviđaju potpunu nestašicu
tzv. «plavog zlata» za dvadesetak godina u 17 zemalja svijeta.
UN je
21. stoljeće službeno proglasio stoljećem vode ističući nužnost očuvanja
vodnih resursa.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
VAŽNOST
VODE |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Voda
je u pravom smislu izvor ivota i bez nje ivi svijet kakav
poznajemo nebi postojao, bilo da se radi o bakteriji, insektu, ribi,
ptici ili čovjeku. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
U
čovjekovom organizmu voda (H2O) je najzastupljenija
molekula. To nije slučajno, naime voda je tzv. univerzalno otapalo i
zbog tog svojstva omogućava tvarima topivim u vodi dopiranje do svake
stanice u našem tijelu. Sve tjelesne funkcije ovisne su o prisutnosti
vode: probava, cirkulacija, regulacija tjelesne temperature, eliminacija
štetnih i suvišnih tvari iz organizma itd. Za odravanje
zdravlja posebno je vana ova posljednja, a njezino pravilno odvijanje
omogućujemo svakodnevnim unosom dovoljne količine čiste vode u organizam.
Liječnici
i nutricionisti preporučuju unijeti dnevno 0,3 dcl vode po kilogramu
tjelesne mase, a za odraslog čovjeka prosječne visine i teine
to iznosi oko 2,5 litre dnevno. Otprilike toliko vode naše tijelo
izgubi svaki dan. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Naime,
kroz naše bubrege dnevno prođe oko 1700 litara krvi. Od toga se
profiltrira samo oko 10%, odnosno izdvoji se oko 180 litara filtrata.
Najveći dio filtrata vraća se u krvoilni sustav, dakle reapsorbira
se, a oko 1,4 litre vode gubi se u obliku mokraće. Plućima se izdisanjem
vodene pare izgubi dodatnih 0,5 litara dnevno, kroz stolicu sljedećih
0,2 litre, a kroz kou i znojenje 0,4 litre, što ukupno daje
oko 2,5 litre. Dio toga u organizam unesemo hranom, no bar 1,5 litru
treba popiti.
Valja
imati na umu da se voda ne moe zamijeniti sa kavom, crnim čajem,
slatkim i gaziranim pićima ili alkoholnim pićima. Kava i alkohol čak
dehidriraju organizam. Također, bitno je znati da ed nije dovoljno
dobar pokazatelj potrebe organizma za vodom. Naprotiv, najčešće
trebamo više vode nego što nas na to ed upozorava. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
ONEČIŠĆENJE
VODE |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Kruženje vode u prirodi stalan je proces koji omogućuje život na planeti:
voda iz mora i oceana isparava, u atmosferi se kondenzira i u različitim
oblicima pada na tlo. Površinskim ili podzemnim tokovima opet dospijeva
do mora i oceana, te se proces neprestano ponavlja.
Voda
se u procesu kruženja može zagaditi u bilo kojoj fazi, a izvori zagađenja
jesu tvorničke otpadne vode, zagađenja naftom i naftnim derivatima,
kemikalije iz domaćinstava koje koristimo u vidu različitih sredstava
za čišćenje, kemikalije iz poljoprivrede (pesticidi, insekticidi, umjetna
gnojiva i slično), vode iz septičkih jama i kanalizacije, javna smetlišta,
kisele kiše itd.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ova
zagađenja ne pogađaju samo nadzemne vode, već su različite kemijske
supstance sposobne prodrijeti i u podzemne rezervoare i izvore vode
iz kojih najčešće crpimo vodu za piće. Nažalost, tvari koje se nalaze
u vodi u otopljenom stanju ne možemo okom vidjeti pa ih najčešće nismo
ni svjesni, no voda itekako plaća danak razvitku industrije, urbanizacije
i poljoprivrede. Dokaz za to u Hrvatskoj jesu brojna vodocrpilišta
koja su morala biti isključena iz vodoopskrbnih sustava, primjerice
Zagreba, Istre, zbog onečišćenja.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|